Darko Hudelist
Istraživački novinar, publicist i autor


Biografija

Darko Hudelist, rođ. 1959. u Zagrebu, radi u redakciji Globusa još od 1995. Njegov prvi veliki uradak za Globus bili su "Ratni memoari generala Martina Špegelja", napisani i objavljeni neposredno uoči vojno-redarstvene akcije "Oluja" 1995.
Otada pa sve do danas, Darko Hudelist je u Globusu objavio velik broj autorskih tekstova, intervjua i serijala, i to o najrazličitijim temama – od dnevne politike i hrvatske/regionalne suvremene povijesti pa sve do popularne kulture, glazbe i nogometa. Od jeseni 2016. Hudelist je i stalni suradnik vodeća političkog tjednika u Srbiji, Nedeljnika.
Zadnjih nekoliko godina Darko Hudelist se osobito fokusirao na istraživanja iz hrvatske i regionalne (bivše jugoslavenske)

suvremene povijesti (povijest hrvatskoga naroda, hrvatsko-srpski odnosi i sukobi, raspad SFR Jugoslavije, politički angažman Katoličke Crkve u Hrvatskoj itd.), objavljujući pritom i vrlo zapažene knjige o tim najsloženijim i najintrigantnijim temama.
Hudelist je do danas objavio nekoliko knjiga s područja političke publicistike i historiografije, među kojima se posebno ističu: "Banket u Hrvatskoj" (1991), "Tuđman: biografija" (2004), "Moj beogradski dnevnik: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem" (2012) i "Rim, a ne Beograd". (2017). U pripremi je njegova nova knjiga, "Hrvati i Srbi: povijest odnosa i sukoba dva naroda u 20. stoljeću (1922.-2000.)".

Autorski članci objavljeni u Globusu

5. VII 2018.

Mate Meštrović - svjedok stoljeća (objavljeno u Nedeljniku)

S povjesničarom i političarom Matom Meštrovićem, sinom najvećeg hrvatskog i jugoslavenskog kipara Ivana Meštrovića, družim se već 11 godina. On je je jedan od najvažnijih sugovornika, ali i protagonista, u mojim najnovijim knjigama - "Rim, a ne Beograd" i, osobito, u knjizi koju sada pišem, "Hrvati i Srbi. Povijest odnosa i sukoba dva naroda u 20. stoljeću (1922.-2000.)". U ovome velikom intervjuu za beogradski Nedeljnik, Mate Meštrović mi je posvjedočio o odnosima svojega oca Ivana Meštrovića s kraljem Aleksandrom i princom Pavlom, u Kraljevini Jugoslaviji; o svojim i razgovorima svoga oca s Josipom Brozom Titom na Brijunima 1959.; o svojim kontaktima i korespondenciji s Milovanom Đilasom, od 1960-ih nadalje... Uz ostalo, rekao mi je da se Tito požalio njegovu ocu: "Srbi su nemoguć narod, stalno mi prave probleme..."

Pregled Ispis Preuzimanje

29. VI 2018.

Srpska pravoslavna Crkva za rušenje Meštrovićeva mauzoleja Njegošu na Lovćenu?

Za tjednik Globus priredio sam sažetak svog temata/feljtona "Bitka za Lovćen", što sam ga prethodno, u tri nastavka, objavio u beogradskom Nedeljniku. Ta je tema, naime, zanimljiva i intrigantna i za hrvatsku javnost, jer je u njezinu središtu (i) slavni hrvatski kipar Ivan Meštrović, autor monumentalnoga mauzoleja Njegošu na vrhu Lovćena, podignutog početkom 1970-ih na mjestu na kojem se prethodno nalazila mnogo manja i skromnija Njegoševa kapela, koju je 1920-ih dao sagraditi i posvetiti jugoslavenski kralj Aleksandar. O tome mi je bitan svjedok bio kiparev sin, povjesničar i političar Mate Meštrović, s kojim se sastajem i razgovaram o nekim važnim temama, vezanim za svoja istraživanja, već više od 10 godina. Kontroverzije oko Meštrovićeva mauzoleja na Lovćenu sada dosižu svoj novi vrhunac, jer se u vrhu SPC-a javljaju inicijative za njegovo uklanjanje, tj. rušenje, kako bi se vratila, tj. ponovno sagradila (rekonstruirala), nekadašnja kapela, kao simbol srpskog identiteta Crne Gore.

Pregled Ispis Preuzimanje

8. VI 2018.

Pater Bono Zvonimir Šagi

U svibnju o.g. Hrvatsko društvo katoličkih svećenika dodijelilo je našem uglednom svećeniku i teologu fra Boni Zvonimiru Šagiju Nagradu za životno djelo. U obrazloženju te nagrade piše da ju je dobio "za dugogodišnji medijski rad u širenju Radosne vijesti na tragu Drugoga vatikanskog koncila". Tim povodom, napravio sam s paterom Šagijem veliki, životni intervju - u Kapucinskom samostanu u Varaždinu, u kojem se nalazi još od 1961. Zajedno sa svojim starijim bratom, također kapucinom Tomislavom Šagi-Bunićem, pater Šagi je pojam ili sinonim za djelovanje Kršćanske sadašnjosti u Hrvatskoj i u Crkvi u Hrvata, uvijek ustrajno i dosljedno na tragu Drugoga vatikanskog koncila.

Pregled Ispis Preuzimanje

1. VI 2018.

Hrvatski brevijar - najveći izdavački pothvat Zaklade Rhema

Ove, 2018. godine, Zaklada Rhema - iza koje stoje dvije obitelji: Mirjana i Ivica Topčić te Ksenija i Ivić Pašalić - objavila je svoj dosad najveći izdavački projekt: četverosveščanu knjigu "Hrvatski brevijar", koja se najjednostavnijim riječima može definirati kao jedinstven i raskošan molitvenik hrvatskog naroda, s opisima svih molitava u Hrvata te važnijih hodočasničkih i drugih crkvenih mjesta u hrvatskom narodu. U četiri sveska "Hrvatskog brevijara", na više od tri tisuće stranica, nižu se sve molitve hrvatskih vjernika, na lijevoj strani ispisane glagoljicom, a na desnoj latinicom. "Hrvatski brevijar" je rađen punih 9 godina, a njegovi su autori Feđa Aaron Bučić, kao autor projekta i urednik izdanja, i Dunja Lakuš, kao autorica cjelokupnog teksta "Brevijara".

Pregled Ispis Preuzimanje

1. VI 2018.

Dobrica Ćosić o rukopisu Dušana Bilandžića (iz 2011.) "Tito i raspad druge Jugoslavije"

U razgovoru sa mnom, u travnju 2011., Dobrica Ćosić je bio ljudski dirnut Bilandžićevim nastojanjima da maksimalno razumije Srbe i srpske nacionalne probleme i traume, i sada je meni (i preko mene Bilandžiću) želio uzvratiti istom mjerom, tako što je rekao da su hrvatske težnje za uspostavljanjem samostalne hrvatske države bile sasvim O.K. i da je velika zabluda Srba bila u tome što to nisu razumjeli, nego su Hrvatima na tome zamjerali i optuživali ih.

Pregled Ispis Preuzimanje

25. V 2018.

Dvostruka tajna misija Dušana Bilandžića

Ovaj moj članak dubinski je portret jednog od najpoznatijih hrvatskih povjesničara, Dušana Bilandžića, koji je, kao istaknuti član Račanova SKH-SDP-a, u novoj, Tuđmanovoj Hrvatskoj obnašao dužnost člana Predsjedništva SRH, a u razdoblju od 25. srpnja 1990. do 1. siječnja 1991. i potpredsjednika RH. Kao povjesničar i visoki partijski dužnosnik, Bilandžić je, praktički cijeli svoj život, bio u vrlo bliskim vezama s KOS-om; s jedne je strane prikupljao informacije od njega, a s druge strane neke je osjetljive informacije dostavljao KOS-u. Bio je, nedvojbeno, jedan od najinformiranijih ljudi u državi.

Pregled Ispis Preuzimanje

24. V 2018.

Zdravko Marić i Sportske igre mladih (objavljeno u Nedeljniku)

Sportska manifestacija "Sportske igre mladih", začeta u Splitu sredinom devedesetih, iza koje stoji splitsko-zagrebački menadžer Zdravko Marić, širi se na cijelu regiju, a osobito na Srbiju. U Srbiji se organizira već petu godinu zaredom. Ovogodišnji finale SIM-a za Srbiju, na Adi Ciganliji, uveličat će svojom nazočnošću i povjerenik za proširenje Europske unije Johannes Hahn.

Pregled Ispis Preuzimanje

18. V 2018.

(Globalni) nogomet kao spektakl

U povodu Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, napisao sam članak o stanju u današnjem (globalnom) nogometu, kao možda najrazvijenijem i najsavršenijem izdanku današnjega globalnog kapitalizma. U nogometu se danas pored pukog rezultata sve više traži spektakl (dakle efikasnost, golovi, atraktivnost i dramatika), i to iz jednostavna razloga što to diktira novac, svjetski kapital, koji stoji u srži funkcioniranja i razvoja svjetskog, tj. globalnog nogometa.

Pregled Ispis Preuzimanje

4. V 2018.

Revizija Vatikanskih ugovora?!

Ta inicijativa, oko revizije Vatikanskih ugovora, koju je u Hrvatskom saboru pokrenula Anka Mrak-Taritaš, bila je ipak lažnjak ili politikantski čin. Vatikanski ugovori se ne mijenjaju, ili ne ukidaju, tek tako - larmom i galamom u "hrvatskom kokošinjcu", kako je predsjednik Tuđman znao nazivati Sabor. Uostalom, tko će (i kako) Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj vratiti oteto, u bivšem sustavu? U Katoličkoj Crkvi neslužbeno procjenjuju da joj država na ime otete imovine duguje čak 3 milijarde kuna, a inicijatorima revizije Ugovora poručuju: dok se ne nadoknadi vrijednost otuđene imovine, Crkva nikako neće pristati na promjenu sporazuma...

Pregled Ispis Preuzimanje

4. V 2018.

Gojko Šušak, 20. obljetnica smrti

Ratni ministar obrane Gojko Šušak - uz predsjednika Tuđmana najzaslužnija osoba za oslobođenje Hrvatske, tj. za pobjedu Hrvatske u Domovinskom ratu 90-ih - bio je čovjek za kojim je Tuđman plakao. Desnica ga je slijepo obožavala, ljevica slijepo mrzila, a on je bio odan samo predsjedniku. No danas je i ljevici jasno: bez njega ne bi bilo obrane Hrvatske u ratu, a tvrda desnica može samo za žaljenjem konstatirati: Šušak je bio umjerenjak.

Pregled Ispis Preuzimanje

10/17. V 2018.

Bitka za Lovćen, 2. dio (objavljeno u Nedeljniku)

Inicijativu crnogorskih komunističkih vlasti za rušenje Njegoševe (zapravo Aleksandrove, iz 1925.) kapele na Lovćenu i izgradnju monumentalnoga mauzoleja Njegošu, po projektu Ivana Meštrovića, podržao je i Josip Broz Tito. Kad su mu Crnogorci, u Cetinju, pokazali model mauzoleja i rekli mu da se izgradnji mauzoleja protivi Srpska pravoslavna Crkva, odnosno Crnogorska mitropolija (tj. mitropolit Danilo II.), odgovorio je: "Ja nisam advokat Crnogorske mitropolije!" Vodeći srpski intelektualci bojkotirali su, i bojkotiraju to i do danas, posjetiti novoizgrađeni mauzolej: oni smatraju (npr. Matija Bećković) da je Njegoš ("vladika Rade") tamo iza rešetaka...

Pregled Ispis Preuzimanje

3. V 2018.

Bitka za Lovćen (objavljeno u Nedeljniku)

"Bitka za Lovćen" - tako sam je ja sam nazvao - jedna je od najkompleksnijih, najzamršenijih i najnetransparentnijih tema iz naše (bivše jugoslavenske) novije, ali i nešto starije povijesti. U užem smislu riječi, riječ je o rušenju stare Njegoševe kapele na Lovćenu, koju je 1925. dao sagraditi i posvetiti jugoslavenski kralj Aleksandar, i izgradnji velikog, monumentalnog mauzoleja Njegošu, napravljenog prema nacrtima slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića - što je bio megaprojekt koji je početkom 1950-ih od Meštrovića bila naručila tadašnja crnogorska komunistička vlada, da bi početkom 1970-ih, nakon puno peripetija, taj projekt napokon doživio svoju realizaciju. U širem smislu riječi, međutim, ovo je priča o trajnom razdvajanju Srba i Crnogoraca, koje je svoj vrhunac doživjelo referendumom o državnoj nezavisnosti Crne Gore u svibnju 2006., kao i o dodatnom potmulom produbljivanju sukoba Hrvata i Srba u Titovoj SFR Jugoslaviji, sukoba koji je početkom 1990-ih doveo i do rata.

Pregled Ispis Preuzimanje

6. IV 2018.

Zbogom Imotski!

Tihi egzodus iz najljepšega kamenjara na svijetu. Zašto se iz opustjele Imotske krajine u samo nekoliko godina (zauvijek) odselilo osam tisuća ljudi? Grad se guši u dugu od 50 milijuna kuna. Ne može dobiti nijedan EU projekt. Sva su proizvodna poduzeća ugašena. Odselila se četvrtina stanovništva. Tko je kriv? Zna se - kažu Imoćani koji još nisu spakirali kofere.

Pregled Ispis Preuzimanje

2. II 2018.

Srpska 1915.

U kolovozu 1915., u jeku Prvoga svjetskog rata, lideri sila Antante (Francuske, Velike Britanije i Rusije) izašli su pred predsjednika Vlade Srbije Nikolu Pašića s ovakvom ponudom: ako Kraljevina Srbija ustupi Bugarskoj cijelu istočnu Makedoniju, Antanta će Srbiju nagraditi stvaranjem tzv. "Velike Srbije", u koju će ući cijela Bosna i Hercegovina, cijela srednja i južna Dalmacija (teritorij od rta Ploče kraj Šibenika pa sve do 10 km južno od Cavtata) te još neki teritoriji. Pašić, međutim, nije pristao na tu ponudu/ultimatum; umjesto "Velike Srbije", koju je imao na papiru, radije se opredijelio za Jugoslaviju. Šezdeset godina kasnije, vođa srpske nacionalne opozicije Dobrica Ćosić proglasit će tu Pašićevu odluku najvećom "greškom" u srpskoj povijesti 20. stoljeća…

Pregled Ispis Preuzimanje

11. I 2018.

Moji BG-prijatelji (5): Matija Bećković (objavljeno u Nedeljniku)

Vrlo značajan moment u kronologiji srpskog intelektualno-opozicijskog pokreta bilo je pristupanje Matije Bećkovića siminovcima. Bećković je bio prvi intelektualac, u početku još golobradi student i pjesnik u formiranju, koji je onako "izvana", iz nekog drugog svijeta, pristupio toj inače relativno zatvorenoj grupaciji. Prva velika politička afera u kojoj je Matija Bećković, kao pjesnik i umjetnik, aktivno sudjelovao bila je ona nezapamćena frka oko srpskog Predloga za razmišljanje, koji su srpski književnici, s Borislavom Mihajlovićem Mihizom na čelu, sastavili, u ožujku 1967., kao svoj prkosni odgovor na hrvatsku Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Bio je to prvi žešći sukob između Hrvata i Srba u Titovoj SFR Jugoslaviji - ovaj put, za početak, na području jezika.

Pregled Ispis Preuzimanje

12. I 2018.

Sve žrtve rata

Privodi se kraju popis svih poginulih, ubijenih i nestalih u ratu u Hrvatskoj 90-ih. Time se bave dvije ustanove sasvim različita profila i pristupa: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (Ante Nazor) s jedne te Documenta - centar za suočavanje s prošlošću (Vesna Teršelič) s druge strane… Ljudi se pitaju: hoće li njihov rad donijeti mir naciji?

Pregled Ispis Preuzimanje

7. XII 2017.

Moji BG-prijatelji (4): Borislav Mihajlović Mihiz (objavljeno u Nedeljniku)

Borislav Mihajlović Mihiz jedan je od ključnih pripadnika intelektualnog kružoka poznatog pod nazivom "siminovci" (krug okupljen oko Dobrice Ćosića). U toj ekipi, on je bio najeksplicitniji antititovac, čovjek koji je prvi, još 1940-ih, Josipa Broza Tita nazivao imenicom "Broz", kao da je riječ o stvari, a ne o osobi. To će u Srbiji postati masovna, općeprihvaćena praksa 80-ih, pred sam raspad SFR Jugoslavije...

Pregled Ispis Preuzimanje

22. XII 2017.

Biskup Zdenko Križić

U velikom intervjuu, koji sam s njim radio uoči Božića, biskup Gospićko-senjske biskupije mons. Zdenko Križić - jedan od petorice hrvatskih biskupa koje je, u proteklih pet godina, imenovao aktualni papa Franjo - založio se za siromašnu Crkvu u Hrvata, rekavši: "Papa Franjo jasno je poručio: Ne želi bogatu Crkvu, nego Crkvu koja pomaže i dijeli najpotrebnijima. Jer to je izvorno Isusovo. I on je započeo svoj pontifikat osiromašivanjem sebe…"

Pregled Ispis Preuzimanje

1. XII 2017.

Salona

Stari grad Salona, pokraj današnjega Solina - kolijevka kršćanstva u Dalmaciji i Hrvatskoj - u prilično je derutnom, zapuštenom i devastiranom stanju. Svi dosadašnji pokušaji i projekti za revitalizacijom toga grada propali su. To je danas zaboravljeni grad koji se noću pretvara u bordel na otvorenom, a trebalo je postati najveći arheološki grad u Europi.

Pregled Ispis Preuzimanje

9. XI 2017.

Moji BG-prijatelji (3): Mića Popović (objavljeno u Nedeljniku)

Beogradski slikar Mića Popović bio je, uz Žiku Stojkovića, jedan od dvojice (budućih) siminovaca koji su, kao partizani iz 45. srpske divizije, među prvima ušli u oslobođeni Zagreb, 8. svibnja 1945. Ali kakav oksimoron: Mića je u Zagreb ušao s ikonicom katoličkog sveca Sv. Antuna Padovanskog oko vrata, koju mu je te noći, od 7. na 8. svibnja, poklonila seljanka-Hrvatica Marija, s kojom se slučajno upoznao (i, štoviše, u nju se ad hoc zaljubio) na ratnom pohodu iz Velike Gorice prema Zagrebu...

Pregled Ispis Preuzimanje

12. X 2017.

Moji BG-prijatelji (2): Žika Stojković (objavljeno u Nedeljniku)

Po priznanju Dobrice Ćosića, meni izrečenom u našim BG-razgovorima u razdoblju 2006.-2011., Žika Stojković je, po svojoj važnosti i specifičnoj težini, bio osoba br. 2 u klanu/kružoku "siminovci" (dakle, prvi iza Ćosića). Ćosić mi ga je portretirao kao patrijarha i komesara "siminovaca".

Pregled Ispis Preuzimanje

14. IX 2017.

Moji BG-prijatelji (1): Dejan Medaković (objavljeno u Nedeljniku)

U beogradskom Nedeljniku sam od rujna 2017. započeo feljton "Moji beogradski prijatelji", u kojem sam portretirao glavne protagoniste srpskog državotvornog pokreta 70-ih i 80-ih izbliza, onako kako sam ih osobno upoznao, tijekom svojih BG-istraživanja u razdoblju 2006.-2011. Prvi dio feljtona posvetio sam povjesničaru i piscu akademiku Dejanu Medakoviću, s kojim sam vodio intenzivne razgovore u njegovu stanu u Krunskoj 15 u Beogradu od jeseni 2006. do ljeta (tj. do njegove smrti) 2008.

Pregled Ispis Preuzimanje

3. XI 2017.

Isus na brucošijadi

Posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo velikog buđenja mladih unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj, što je, vrlo upečatljivo, pokazala i dvodnevna manifestacija "Isus na brucošijadi", održana 28. i 29. listopada 2017., koju su organizirala trojica istaknutih zagrebačkih svećenika koji posebice djeluju među mladima (studentima i ostalima): don Damir Stojić, pater Ike Mandurić i vlč. Ivan Valentić. Tom prigodom analizirao sam i cjelokupno stanje u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj danas, s posebnim osvrtom na Zakladu Rhema, koja sustavno financira brojne katoličke udruge i organizacije u Hrvatskoj i na taj način omoguće da katolička scena u Hrvatskoj, usprkos svojevrsnoj krizi u hrvatskom katoličkom establišmentu, bude iznimno živa i dinamična...

Pregled Ispis Preuzimanje

13. X 2017.

Jelačićeva rodna kuća u Petrovaradinu

Samo nekoliko dana nakon što je moj članak o rodnoj kući bana Jelačića u Petrovaradinu bio objavljen u Globusu, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić reagirao je najpromptnije i na najbolji mogući način - i za Hrvate i za Srbe: javno je izjavio da je čvrsto odlučio da će hrvatskoj zajednici u Vojvodini, za potrebe otkupa i uređenja Jelačićeve kuće, izdvojiti, iz budžeta Srbije, pola milijuna eura. Točno onoliko koliko je to hrvatska zajednica, uključujući i Kulturno-prosvjetno društvo "Jelačić" iz Petrovaradina, i bila zatražila...

Pregled Ispis Preuzimanje

22. IX 2017.

Operacija "13. grupa Štakor"

U ovome tekst istražujem pozadinu zloglasne operacije Labrador, jedne od najvećih i najdramatičnijih tajnih akcija Kontraobavještajne službe JNA protiv Republike Hrvatske. Na temelju dosad neobjavljenih dokumenata hrvatskih sigurnosnih službi i razgovora s ključnim čovjekom SZUP-a koji je 1991. vodio akciju razbijanja mreže KOS-ovih agenata i suradnika rekonstruirao sam cijeli plan, osmišljen u vrhu JNA, za rušenje hrvatskih vlasti i uspostavu marionetske vlade pod kontrolom službenog Beograda. Otkrio sam i to da izvorni naziv zločinačke operacije nije bio "Labrador", nego "13. grupa Štakor"...

Pregled Ispis Preuzimanje

10. VIII 2017.

Sloba bankar (objavljeno u Nedeljniku)

U drugom dijelu teksta o nepoznatom (ili manje poznatom) Slobodanu Miloševiću donosim rekonstrukciju onih godina (1966.-1982.) u kojima je Sloba najprije bio privrednik (direktor Tehnogasa) a zatim i bankar (predsjednik Udružene beogradske banke). Kao bankar, Milošević se 1979. upoznao, a na određen način i zbližio, s Davidom Rockefellerom, tada najjačim američkim bankarom a možda i najmoćnijim čovjekom na svijetu. Što mu je onda trebalo da se osamdesetih godina s vrha svijeta spusti u domaće, balkanske gudure i da se - i to prvenstveno on, i najviše on, među svim politički angažiranim Srbima i ostalima u Jugoslaviji - suprotstavi tom istom Zapadu, s kojim je u prijelomnoj 1979. sklopio tako srdačno prijateljstvo?

Pregled Ispis Preuzimanje

27. VII 2017.

Mladi Sloba, 1962.-1963. (objavljeno u Nedeljniku)

Ovo je rekonstrukcija dviju vrlo važnih formativnih godina u životu mladog Slobodana Miloševića, 1962.-1963., kad je bio student prava i vrlo ambiciozan i nadobudan studentski/partijski funkcionar koji, već tada, stremi ka političkom vrhu u SR Srbiji. Koju je ulogu u tom razdoblju Slobina života odigrao dvotjedni studentski seminar na Bohinskom jezeru u ljeto 1962., na kojem su sudjelovali Slobodan Milošević, Špiro Galović, Kosta Čavoški i brojni drugi tadašnji studentski rukovodioci? A koju jedna začudna Slobina humoreska protiv pornografije objavljena u 17. broju lista Student u proljeće 1963., gotovo četvrt vijeka prije čuvene Osme sjednice?

Pregled Ispis Preuzimanje

16. VII 2017.

Moj intervju Večernjem listu, o mom životu i obraćenju

U povodu izlaska knjige "Rim, a ne Beograd", dao sam intervju kolegi Darku Pavičiću, iz Večernjeg lista, o mom životu i obraćenju. Nakon objavljivanja intervjua, javilo mi se mnogo ljudi iz cijele Hrvatske i dalo mi veliku podršku. Ovim im se putem zahvaljujem, ta mi je njihova podrška puno značila...

Pregled Ispis Preuzimanje

14. VII 2017.

Tajni plan "Jedinstvo" admirala Branka Mamule i razgovori generala Veljka Kadijevića s rukovodstvom SR Hrvatske 1988.-1990.

U razdoblju 1988.-1990. general JNA Veljko Kadijević triput je posjetio Zagreb i državno-političko rukovodstvo SR Hrvatske (treći put 4. travnja 1990. - samo 18 dana uoči prvog kruga prvih slobodnih višestranačkih izbora u SRH!). Čelnici SRH, na čelu s predsjednikom Predsjedništva SRH Ivom Latinom, nisu u tim razgovorima ni slutili da Kadijević u svom džepu ima gotov plan za sprovođenje državnog udara u cijeloj SFR Jugoslaviji, što mu ga je, 1988., ostavio u nasljedstvo njegov prethodnik na dužnosti saveznog sekretara za narodnu obranu, admiral Branko Mamula...

Pregled Ispis Preuzimanje

9. VI 2017.

Optužnica Žike Stojkovića protiv Stepinca i Katoličke Crkve u Hrvatskoj, iz rujna 1979.

Desna ruka Dobrice Ćosića među siminovcima, Živorad Žika Stojković, napisao je, početkom rujna 1979., veliku optužnicu protiv Katoličke Crkve u Hrvatskoj (s naglaskom na kardinala Stepinca). Taj je tekst trebao biti objavljen u listu Pravoslavlje, kao odgovor na polemičko pismo don Živka Kustića prethodno objavljeno u Glasu Koncila. Međutim, patrijarh srpski German osujetio je, preko glavnog urednika Pravoslavlja, objelodanjivanje toga Stojkovićeva vrlo ostrašćenoga teksta...

Pregled Ispis Preuzimanje

2. VI 2017.

Srpsko-hrvatski sraz u Branimirovoj godini 1979.

Tzv. "drugi krak" hrvatsko-srpskog sukoba u Titovoj SFR Jugoslaviji - koji je bio nešto sasvim drugo u odnosu na polemike oko ustavno-pravne reforme YU-federacije, Ustava SFRJ iz 1974., konfederalizacije SFRJ i državnog osamostaljenja jugoslavenskih republika - bio je sukob između dvije glavne identitetske skupine u srpskom i hrvatskom narodu u razdoblju SFRJ, klana siminovci (skupina oko Dobrice Ćosića) na srpskoj i Katoličke Crkve u Hrvatskoj, na hrvatskoj strani... Taj se sukob razbuktao u ljeto Branimirove godine 1979. (bio je to vrhunac devetgodišnjega jubilejskog pokreta Katoličke Crkve u Hrvatskoj Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata), u polemici koju su vodili glavni vjerski listovi u Jugoslaviji, Pravoslavlje iz Beograda i Glas Koncila iz Zagreba...

Pregled Ispis Preuzimanje

4. V 2017.

Odrastanje male Mire (objavljeno u Nedeljniku)

Za tragičnu sudbinu svoje majke Vere Miletić, Mira Marković je doznala u najosjetljivijoj životnoj dobi, oko 14. godine. Onda je odlučila da će, na određen način, "kopirati" životni put svoje majke. Aktivirala se, u društveno-političkom životu SR Srbije, u istoj životnoj dobi (17 godina), na istome mjestu (Požarevačka gimnazija), u istom razredu gimnazije (3. razred) i u okviru iste literarne družine, odnosno školskog lista Razvitak, kad i ona - još prije Drugoga svjetskog rata...

Pregled Ispis Preuzimanje

27. IV 2017.

Četiri zločina prema Veri Miletić (objavljeno u Nedeljniku)

Jedan od ključeva za razumijevanje novije srpske povijesti (mislim na povijest nakon Drugoga svjetskog rata) jest tragična sudbina Vere Miletić, majke Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića. Vera Miletić je u Srbiji sasvim neopravdano oklevetana i žigosana kao ratni izdajnik, što je vrlo negativno, zapravo traumatski, djelovalo na njezinu kćerku Miru, u procesu njezina odrastanja... U svom velikom istraživanju, što sam ga vodio u Beogradu u razdoblju 2006.-2011., ustvrdio sam da su prema Veri Miletić, tijekom Drugoga svjetskog rata, napravljena čak četiri zločina (za koje, sve do danas, nitko nije odgovarao). Možda bi Veru Miletić danas netko u Srbiji trebao službeno rehabilitirati...

Pregled Ispis Preuzimanje

21. IV 2017.

Međugorje

Nakon sedmodnevnog boravka posebnog Papina izaslanika za Međugorje mons. Henryka Hosera u tom poznatom i omiljenom (i u međunarodnim razmjerima) molitvenom mjestu u zapadnoj Hercegovini, i ja sam se uputio tamo, da provjerim na licu mjesta kako Međugorje danas "diše" i kakvi su izgledi da ono u najskorije vrijeme i službeno bude priznaro (od Vatikana) kao svetište. Prije odlaska na put, posjetio sam jednog od glavnih "simbola" Međugorja fra Jozu Zovku (u Franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi), a u samome Međugorju upoznao sam se s tamošnjim župnikom fra Marinkom Šakotom.

Pregled Ispis Preuzimanje

14. IV 2017.

Gospa Olovska

Tragom doktorske disertacije o. Zvonka Martića (priora karmelićanskog samostana Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru kraj Tomislavgrada) o marijanskom svetištu Gospe Olovske u Olovu, u istočnoj Bosni, kao "prostoru međureligijskog dijaloga", uputio sam se tamo i provjerio, na licu mjesta, kako to izgleda u praksi. Upoznao sam se sa sadašnjim upraviteljem svetišta Gospe Olovske fra Ilijom Božićem i glavnim imamom u Olovu ef. Esadom Pepićem. Štoviše, dodatno sam ih zbližio u toj svojoj ekumenskoj mini-misiji, o čemu detaljno pišem u ovome članku...

Pregled Ispis Preuzimanje

10. III 2017.

Papa Franjo, 2. dio

U drugom nastavku teksta o papi Franji pokušavam odgovoriti na pitanje zašto je papa Franjo (barem privremeno) zaustavio proces kanonizacije hrvatskoga kardinala bl. Alojzija Stepinca, te kakvi su izgledi da najveći mučenik Crkve u Hrvata u 20. stoljeću ipak na kraju bude proglašen svecem, kao što je i zamišljeno. Po svemu sudeći, to se neće dogoditi tijekom Bergoglijeva pontifikata (ali nikad se ne zna, Bergoglio ima jednu crti nepredvidivosti)...

Pregled Ispis Preuzimanje

3. III 2017.

Papa Franjo, u povodu 4. obljetnice pontifikata

U povodu četvrte obljetnice pontifikata pape Franje, napisao sam poveći članak o njemu i njegovu dosadašnjem djelovanju na papinskoj stolici, kao i glavnim točkama prijepora kada je on u pitanju - u hrvatskoj katoličkoj, ali i široj javnosti. Nisam mogao zaobići jedan veliki, na prvi pogled neobjašnjivi paradoks: među onima koji simpatiziraju papu Franju velik je broj ateista, odnosno onih koji ne idu u crkvu i kojima je Crkva, kao zajednica i ustanova, nešto strano. Ili su, štoviše, po nacionalnosti Srbi (tj. po vjeroispovijesti pravoslavni). A, s druge strane, kritizira ga velik broj Hrvata-katolika, razočaranih u njegov odnos prema nekim bitnim hrvatskim (katoličkim) nacionalnim svetinjama...

Pregled Ispis Preuzimanje

19. II 2017.

Prof. Tomislav Ivančić, In memoriam, 1938.-2017. (objavljeno u Nedjeljnom Jutarnjem)

Ovaj sam tekst napisao u spomen mom velikom duhovnom učitelju prof. Tomislavu Ivančiću, koji je umro u petak, istoga dana kad je umro i, kako je često volio govoriti, njegov "šef", Isus iz Nazareta. Dapače, umro je upravo onoga dana (petak 17. veljače 2017.) kada se na sv. misama u crkvama čitao odlomak iz Markova Evanđelja (Mk 8,34 - 9,1) u kojemu se nalaze i ove (Isusove) rečenice: "Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene i evanđelja, spasit će ga." Prof. Ivančić je te rečenice redovito citirao u svojim predavanjima, tvrdeći da su ga upravo one najviše oblikovale kao svećenika i teologa. Prije (nepunih) pet godina - u travnju 2012. - prvi sam put kročio u zagrebačku Kinoteku, gdje je Ivančić držao svoja predavanja, a sada mu, eto, pišem nekrolog...

Pregled Ispis Preuzimanje

17. II 2017.

Crkva je protiv trećeg entiteta u BiH

Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini protiv je striktno nacionalno definiranog trećeg (hrvatskog) entiteta u BiH, odnosno hrvatske politike koja teži tom cilju. O tome sam, u Banjoj Luci, porazgovarao s mons. Ivom Tomaševićem, generalnim tajnikom i glasnogovornikom Biskupske konferencije BiH i najbližim suradnikom, pa i vrlo bliskim prijateljem, nadbiskupa vrhbosanskog, ujedno i predsjednika BK BiH, kardinala Vinka Puljića. Mons. Tomašević mi je ujedno izložio i svoj (i Katoličke Crkve u BiH) prijedlog o podjeli Bosne i Hercegovine na četiri regije (kantona, provincije, distrikta, federalne jedinice), formirane isključivo po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i sl. naravi, a čiji bi glavni gradovi bila četiri najveća grada u BiH: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla.

Pregled Ispis Preuzimanje

19. I 2017.

Žika Stojković - najvažniji i najmisteriozniji Srbin 20. stoljeća (objavljeno u Nedeljniku)

Po mnogo čemu, čovjek br. 2 među siminovcima, "prvi zdesna ocu nacije" Dobrici Ćosiću, bio je - Živorad Žika Stojković (1922.-1997.), nerealizirani književnik i teoretičar književnosti, o kojemu se, paradoksalno, i u Srbiji malo toga zna, a u Hrvatskoj za njega gotovo nitko nije ni čuo. Mojim sunarodnjacima Hrvatima najlakše mi ga je predstaviti kao starijeg brata legendarnog srpskog i jugoslavenskog glumca Danila Bate Stojkovića. Ali važan je za Hrvatsku i Hrvate, itekako: 8. svibnja 1945. bio je među prvim partizanima 20. srpske brigade 45. srpske divizije koji je ušao u grad Zagreb te je, štoviše, upravo on preko etera hrvatskoga krugovala u Vlaškoj objavio Zagrepčanima da je njihov grad "oslobođen"; a u rujnu 1979., opet, prvi je među srpskim intelektualcima objavio rat Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj, u svojemu ostrašćenom pamfletu "Putevi razrešenja i razuma", koji je trebao biti objavljen u beogradskom listu Pravoslavlje, ali ga je patrijarh German u zadnji čas skinuo s regala, kako zbog njega ne bi izbio građanski rat između Srba (pravoslavnih) i Hrvata (katolika)...

Pregled Ispis Preuzimanje

12. I 2017.

Siminovci (objavljeno u Nedeljniku)

S člankom "Siminovci" počinjem lagano najavljivati moju iduću knjigu, "Između očaja Krista", tema koje će biti odnosi i sukobi između Hrvata i Srba u drugoj polovici 20. stoljeća (tj. u Titovoj SFR Jugoslaviji). Siminovci je naziv za skupinu ili klan nekolicine (10-15) beogradskih intelektualaca koji su odigrali vrlo važnu ulogu u povijesti SR Srbije i SFRJ u drugoj polovici 20. stoljeća i iz kojih je nastala osovina ili kičma srpskoga nacionalnog/nacionalističkog (u biti antititovskog) pokreta u SFRJ. Na čelu te ekipe bio je Dobrica Ćosić, a ostali su članovi bili: Živorad Stojković, Borislav Mihajlović Mihiz, Dejan Medaković, Mića Popović, Vojislav J. Đurić, Mihailo Đurić, Pavle Ivić, Antonije Isaković i drugi. Ime "siminovci" potječe od Simine 9a, kuće (stana) u Beogradu u kojemu su se oni povezali i sastajali se u vrijeme neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.

Pregled Ispis Preuzimanje

30. XII 2016.

Beogradska EDM-folk scena 2016.

Današnja beogradska pop-folk scena je u znaku velikog paradoksa: iako geografski istočnije od Hrvatske i hrvatskih pop-glazbenika, srpski su pop-folk glazbenici duhom i izričajem neusporedivo bliži Zapadu. Dapače, nekritički prihvaćaju sve aktualne, moderne glazbene pop-trendove, prije svega elektroniku (EDM, tj. electronic dance music). Ono što se nekada nazivalo turbo-folkom danas je prilično modernistička i intrigantna (iako ne prijemčiva za svačije uši) sinteza srpskih narodnjaka i europske i svjetske pop-elektronike. Točno tako: u glazbenom smislu riječi, Miami živi (i tutnji) usred Beograda, dok su Hrvati i dalje vjerniji svojoj staroj, ne odveć izazovnoj sanremskoj tradiciji...

Pregled Ispis Preuzimanje

24. XI 2016.

Američki filozof Will Durant - prvi duhovni učitelj Dobrice Ćosića (objavljeno u Nedeljniku)

Zvuči gotovo nevjerojatno, ali prvi veliki duhovni učitelj Dobrice Ćosića nije bio neki Rus ili teolog iz Srpske pravoslavne Crkve, nego jedan Amerikanac, veliki američki filozof i povjesničar (ali i veliki kritičar američkog načina života i američkog kapitalizma) Will Durant. Njegove knjige-bestsellere "Um caruje" i "Ognjišta mudrosti" mladi je Dobrica, u svojim samoubilačkim krizama, gutao na samotnim mjestima u blizini rodne Velike Drenove...

Pregled Ispis Preuzimanje

17. XI 2016.

Samoubilaštvo Dobrice Ćosića (objavljeno u Nedeljniku)

Dana 13. veljače 2008., u jednome od naših brojnih beogradskih razgovora vođenih u razdoblju 2006.-2011., Dobrica Ćosić mi je povjerio da je još od svojih tinejdžerskih dana bio opterećen intenzivnim razmišljanjima o samoubojstvu. Ispričao mi je cijeli svoj dječački i mladićski život, sa svim svojim najintimnijim tajnama - sve do odlaska u partizane 1941., kada se, ali samo privremeno, oslobodio samoubilačkih opsesija. U razgovoru mi je, uza sve ostalo, otkrio i to zašto je još kao momčić, kao mladi poljoprivrednik iz Velike Drenove, zamrzio grad i "gradske gospođe"...

Pregled Ispis Preuzimanje

18. XI 2016.

Nacionalne homogenizacije u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini opet vrije. Hrvatsko pitanje u BiH Dayton očigledno nije riješio. Je li moguć (i potreban) nekakav (i kakav?) "novi Dayton"?... Bošnjaci ne žele hrvatski entitet, a Hrvati, opet, strahuju od bošnjačkog unitarizma. No i jedni i drugi su svjesni: ako Hrvati postanu ustavno ravnopravni, Federaciji BiH prijeti potpuni razdor, a državi raspad. A Republika Srpska je već, ionako, jednom nogom izvan BiH...

Pregled Ispis Preuzimanje

28. X 2017.

Srpski Krajišnici u Beogradu

U povodu vijesti da umirovljenici u Srbiji koji su se 1990-ih odselili iz Hrvatske potražuju od hrvatske Vlade da im isplati "zaostatke mirovina" iz ratnih godina, kad su živjeli na području samozvane Republike Srpske Krajine, uputio sam se u Beograd, u sjedište "Vlade RSK u progonstvu" i razgovarao s "premijerom" i "ministrima" koji uz obilježavanje 25. obljetnice osnutka svoje paradržavne tvorevine kuju planove kako da je obnove "mirnim putem" - i to uz pomoć Rusije, tj. ruskog predsjednika Putina!

Pregled Ispis Preuzimanje

30. IX 2016.

Memorandum SANU, 2. dio

U drugom nastavku teksta o Memorandumu SANU pišem o samome historijatu nastanka toga dokumenta. Glavni su mi sugovornici beogradski intelektualci i članovi SANU (danas preminuli) Dobrica Ćosić i Dejan Medaković, uz njih Mihailo Marković, Matija Bećković... Dotičem i pojam depresije u srpskome narodu (ili barem među dijelom srpske inteligencije), tijekom druge polovice 1970-ih i 1980-ih, u razdoblju velikih, tektonskih promjena i preokreta u SFR Jugoslaviji i svijetu.

Pregled Ispis Preuzimanje

23. IX 2017.

Memorandum SANU, 30 godina poslije

Dana 24. rujna 2016. navršilo se punih 30 godina otkako se u beogradskim Večernjim novostima pojavila (nedovršena i neautorizirana) radna verzija Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti, srpskoga nacionalističkog programa ili manifesta na kojem je više od godinu dana radila skupina od 15-ak najistaknutijih, tj. intelektualno, društveno i politički najeksponiranijih akademika SANU. U ovome, prvom dijelu teksta o tom dokumentu rekonstruiram, dosad manje poznatu ili nepoznatu, pretpovijest toga dokumenta - od 1971. do 1984. - kojoj sam dao radni naslov "12 prijelomnih točaka u Srpskoj akademiji do Memoranduma SANU (1971.-1984.)". Prva je prijelomna točka u toj kronologiji 1971., kada je Dobrica Ćosić, vodeći srpski romanopisac i nacionalni ideolog, svojim vještim "izbornim inženjeringom" izrežirao smjenu dotadašnjega predsjednika SANU Velibora Gligorića i za novog predsjednika te ustanove instalirao glasovitog srpskog fizičara, osnivača Instituta za nuklearne nauke "Boris Kidrič" u Vinči, Pavla Savića.

Pregled Ispis Preuzimanje

2. IX 2016.

Hrvatski biskupi pred prve izbore, 10. veljače 1990.

Dana 10. veljače 1990. održan je, u Nadbiskupskom duhovnom stolu na Kaptolu, sastanak biskupa Crkve u Hrvata, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i predsjednika BKJ, kardinala Franje Kuharića. Bilo je to dva-tri mjeseca uoči prvih slobodnih višestranačkih izbora u SR Hrvatskoj. Biskupi su na tom sastanku raspravljali o tome koga će, tj. koju stranku i političara, podržati na izborima. Skup je, kao i obično, tajno prisluškivala Služba državne sigurnosti RSUP-a SRH. I ovaj sam članak napisao na temelju sakupljene građe za moju knjigu "Rim, a ne Beograd".

Pregled Ispis Preuzimanje

12. VIII 2016.

Stjepan Krizin Sakač - stvarni autor projekta "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata"

U povodu 40. obljetnice početaka jubilejskoga pokreta Katoličke Crkve u Hrvatskoj "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" (1976.-2016.), napisao sam poduži članak o rodonačelniku toga projekta, hrvatskom povjesničaru i svećeniku isusovcu Stjepanu Krizinu Sakaču (danas, nažalost, posve zanemarenom i gotovo zaboravljenom, kao da nikada nije postojao). Dapače, uzimajući u obzir činjenicu da je on u svoje vrijeme, još 1935. na 1936., predložio tadašnjemu zagrebačkom nadbiskupu-koadjutoru Alojziju Stepincu da se ide u proslavu velikog državotvornog jubileja Katoličke Crkve 1300. obljetnice uspostavljanja prvih veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641.-1941.), napomenuo sam da bismo danas mogli govoriti čak i 80. obljetnici toga projekta (1936.-2016.). Sakač je Stepincu rekao, otprilike: "Organizirajmo 1941. veliko jubilejsko slavlje - 1300 godina povezanosti Hrvata s Rimom. To će biti naša politička poruka Beogradu!" Stepinac je bio oduševljen...

Pregled Ispis Preuzimanje

5. VIII 2016.

"Afera Višeslav", 2. dio

U drugom nastavku teksta o Višeslavovoj krstionici u Ninu razobličavam argumente profesora Nikole Jakšića, koji negira ninsko podrijetlo toga kulturno-arheološkog spomenika "nulte kategorije" za identitet hrvatskoga naroda, a ujedno upoznajem čitatelje i sa (danas zaboravljenom) inicijativom zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca iz veljače 1941., kada je mletačkom patrijarhu Piazzi uputio spis "Pro memoria" u kojem ga je zamolio da se Višeslavov krsni zdenac vrati natrag u Hrvatsku, jer je to "jedini spomenik hrvatske povijesti iz VIII. stoljeća, pa prema tome čini vezu između VII. i IX. stoljeća kao izvanredno važan arheološki nalaz".

Pregled Ispis Preuzimanje

29. VII 2016.

"Afera Višeslav"

Jedna velika ljetna tema iz 2016. - ali teška, složena i ozbiljna, nimalo opuštena. Potrošio sam na nju dobar dio toga ljeta. Istraživačko pitanje glasilo je: jesu li u Višeslavovoj krstionici u Ninu kršteni Hrvati - ili nisu? Povod za ovaj članak bio je kontroverzni intervju zadarskoga arheologa i povjesničara umjetnosti Nikole Jakšića Slobodnoj Dalmaciji od 4. srpnja 2016., pod naslovom "Knez Višeslav vjerojatno nije bio Hrvat, a 'njegova krstionica sigurno nije pokrštavala Hrvate'". Brojni moji sugovornici, ugledni hrvatski arheolozi i povjesničari umjetnosti, demantiraju tu Jakšićevu tvrdnju...

Pregled Ispis Preuzimanje

22. VII 2016.

Roman Živka Kustića "Zaljubljeni robovi" iz 1973.

Na drugu obljetnicu smrti don Živka Kustića, objavio sam u Globusu osvrt na njegov (polu)autobiografski roman (ili "roman s ključem") iz 1973. "Zaljubljeni robovi", o kome se danas zapravo ništa ne zna. A važan je, uz ostalo, i zato što je don Živko u njemu na beletristički način razmatrao i analizirao neke (tabuizirane) teme i probleme o kojima inače nije pisao u svojim novinarskim tekstovima. A u romanu je također pisao i o svojoj mladićskoj ljubavi, djevojci (ženi) L., u koju se bio zaljubio još kao gimnazijalac i koja ga je proganjala, takoreći, cijeli život...

Pregled Ispis Preuzimanje

27. V 2016.

Radio Marija

U razdoblju kad sam bio ozbiljnije bolestan, potkraj 2015. i u prvim mjesecima 2016., Radio Marija mi je, sa svojim glazbenim i govornim sadržajima, bila najveća i jedina prava utjeha. Kad sam prizdravio, nazvao sam glavnog urednika Radio Marije patera Stjepana Fridla i rekao mu da mu, iz zahvalnosti, dugujem veliki članak za Globus. Naravno, ne samo njemu nego i Radiju kojem je već gotovo dva desetljeća (od 2000.) na čelu... I danas je Radio Marija moja omiljena radio postaja. S njom redovito zaspem i uz nju se budim. Obično u 6 ujutro, kada je na programu Anđeo Gospodnji.

Pregled Ispis Preuzimanje

6. V 2016.

Jude u službi Udbe

U drugom nastavku feljtona o tajnom prisluškivanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj od strane Službe državne sigurnosti RSUP-a SRH, pišem o glavnim suradnicima Službe iz crkvenih redova, u vrijeme postojanja SFRJ. Najvažniji među njima bio je pomoćni biskup splitski Ivo Gugić, koji je puna dva i pol desetljeća uz pomoć mikrofona i predajnika sakrivenog u svojoj torbi izravno prenosio zasjedanja Biskupske konferencije Jugoslavije iz velike dvorane (blagovaonice) Nadbiskupskoga duhovnog stola na Kaptolu u privremeni prislušni centar SDS-a, koji se nalazio u potkrovlju glavne pošte u Zagrebu, u Jurišićevoj (s Kurelčeve strane).

Pregled Ispis Preuzimanje

29. IV 2016.

Titovi špijuni na tavanu kardinala Kuharića

Ovim riječima smo u redakciji Globusa nazvali moj materijal o tajnom prisluškivanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj, od strane Službe državne sigurnosti RSUP-a SRH, od kasnih 1950-ih nadalje. Glavna je tema ovoga članka Operativno-tehnička akcija "Zagorje", pokrenuta 1959. iz Beograda, u kojoj su kriomice ozvučene sve važne prostorije Nadbiskupskoga duhovnog stola na Kaptolu. Ali pišem isto tako i o Operaciji "Partner", koju je savezni (beogradski) SDS pokrenuo u listopadu 1981., u razdoblju nakon Titove smrti. Sve je ovo također dio građe iz koje je nastala moja nova knjiga "Rim, a ne Beograd".

Pregled Ispis Preuzimanje

1. IV 2016.

Živko Kustić, transkripti Udbe, 2. dio

Drugi prisluškivani razgovor Živka Kustića dogodio se 2. veljače 1990., samo dva mjeseca uoči prvih slobodnih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Bio je to njegov susret i razgovor s američkom vicekonzulicom P. Glavna su tema razgovora sukobi između Srba (Srpske pravoslavne Crkve) i Hrvata (Katoličke Crkve) u Jugoslaviji, u predvečerje rata. Slobodan Milošević je u to vrijeme bio na vrhuncu moći, pokušavao je izvesti "antibirokratsku revoluciju" i u najzapadnije dijelove SFRJ, a Srbi u Hrvatskoj ujedinjavali su se oko svojih nacionalističkih vođa, ponajprije Jovana Raškovića, nekih umirovljenih generala i emisara iz Srbije.

Pregled Ispis Preuzimanje

25. III 2016.

Živko Kustić, transkripti Udbe, 1. dio

Ovo je nastavak moje građe na temelju koje sam pisao knjigu "Rim, a ne Beograd". Riječ je o tajno prisluškivanom razgovoru (od Službe državne sigurnosti RSUP-a SRH) glavnog urednika Glasa Koncila s diplomatom iz Američkog konzulata F. i, u transkriptu neimenovanom, predstavniku "deska" za Jugoslaviju u Washingtonu. Razgovor je vođen 7. travnja 1988. Izabrane dijelove transkripta prožeo sam svojim komentarima i primjedbama.

Pregled Ispis Preuzimanje

10-13. VIII 2015.

Rim, a ne Beograd (objavljeno u Jutarnjem listu)

Prvi feljton vezan za moju knjigu "Rim, a ne Beograd" sastoji se od četiri dijela. Prvi dio nosi naslov: "Tajno snimljeni razgovor Carstens - Kuharić u Banskim dvorima u Zagrebu, 8. rujna 1983." Drugi dio: "Je li zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić bio protiv proslave Branimirove godine u Ninu?" Treći dio: "Zašto papa Wojtyla nije došao na NEK u Mariji Bistrici 1984.?" I četvrti dio: "Operativna akcija Službe državne sigurnosti RSUP-a SRH 'Berba 84'".

Pregled Ispis Preuzimanje

18. VII 2015.

Živko i Marica Kustić (objavljeno u Jutarnjem listu)

Na prvu obljetnicu smrti don Živka Kustića, napisao sam jedan intimniji članak o njemu i njegovoj supruzi Marici, koji se bazirao na našim brojnim razgovorima vođenim u razdoblju 2007.-2013. Dok je Živko sredinom 1950-ih služio vojni rok u Nišu, KOS je njegovu buduću suprugu Maricu (rođ. Radenković) poslao da ga zavede i izvuče iz Katoličke Crkve. Plan KOS-a je samo djelomično uspio...

Pregled Ispis Preuzimanje

17. VII 2015.

Vladimir Stanković, In memoriam, 1930.-2015.

Ovaj sam članak posvetio mons. Vladimiru Stankoviću, preminulom 11. srpnja 2015., koji je punih 30 godina, od 1969. do 1999., bio ravnatelj dužobrižništva za Hrvate u inozemstvu (direktor nationalis operum pro migrationibus croatis), tj. "šef" svih Hrvata-katolika koji žive izvan domovine. Sa Stankovićem sam od 2007. nadalje, sve do njegove smrti, pomalo i prijateljevao, a on je ujedno i jedan od glavnih protagonista moje nove knjige "Rim, a ne Beograd".

Pregled Ispis Preuzimanje

22. V 2015.

"Antikomunistički manifest" Tomislava Karamarka

Često se, proteklih mjeseci, govorilo (i nagađalo) o lustraciji u Hrvatskoj, tj. kako je provesti u današnjim uvjetima - a posebice o tome kako bi je trebao provesti (ili kako će je provesti) predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko (naravno, pod uvjetom da pobijedi na izborima, početkom iduće godine). Prvi put sasvim otvoreno - Karamarko mi je, u cijelosti, objavio svoj (ideološko-svjetonazorski) program, donekle različit od stereotipa dosad iznošenih u medijima, čija bi realizacija, pod uvjetom da ga on (kao pretpostavljeni premijer) doista sprovede u djelo, mogla obilježiti skoru budućnost Hrvatske.

Pregled Ispis Preuzimanje

15. V 2015.

Franjo Tuđman & Mika Špiljak, 1980-ih

Pripremajući svoju novu knjigu o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, koju planiram objaviti u proljeće 2020. godine, točno na 30. obljetnicu njegova dolaska na vlast u Hrvatskoj, napisao sam za tjednik Globus poduži članak o tajnim Tuđmanovim susretima i razgovorima s predsjednikom hrvatskoga Saveza komunista Mikom Špiljakom tijekom 1980-ih - što je, zapravo, razdoblje u Tuđmanovu životu i javnom djelovanju koje je nekako, barem dosad, najslabije i "najtanje" obrađeno. Špiljak je, sa svoje strane, svakako imao svojih motiva i razloga da Tuđmana, uvjetno rečeno, "isprojektira" na poziciju na kojoj će se on naći već potkraj 1980-ih, a da o 1990-tima i ne govorimo...

Pregled Ispis Preuzimanje

7. V 2015.

Moj intervju Nedeljniku, o knjizi "Rim, a ne Beograd"

O Uskrsu o.g. objavio sam svoje nove web-stranice, www.darkohudelist.com.hr, s teaserom (najavom) moje nove knjige "Rim, a ne Beograd. Promjena doba i mirna ofenziva Katoličke crkve u Hrvata u Titovoj SFR Jugoslaviji, 1975.-1984.", koja izlazi u proljeće 2017. Kolege iz beogradskog Nedeljnika, s kojim tjednikom inače surađujem, zamolili su me da im tim povodom dam intervju u kojemu ću objasniti barem neke od glavnih teza iz svoje knjige (naznačene u teaseru). Donosim cjelokupan sadržaj tog intervjua...

Pregled Ispis Preuzimanje

1. V 2015.

Uspomena na 30. svibnja 1990.

U povodu 25. obljetnice prvih parlamentarnih (poslijeratnih) izbora u Hrvatskoj, napisao sam članak o tom prijelomnom vremenu, u kojem sam se posebno usredotočio na dan 30. svibnja 1990., kada je održana svečana, konstituirajuća sjednica Hrvatskoga sabora - kao i na dane neposredno prije i poslije njega. Moj glavni sugovornik na ovoj temi bio je prvi predsjednik višestranačkoga Sabora RH Žarko Domljan.

Pregled Ispis Preuzimanje

20. II 2015.

Liberalna ekonomska intelektualna scena u Hrvata

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je stasala jedna nova generacija kreatora javnoga mnijenja. To su ljudi vrlo različitih profila i zanimanja - profesori ekonomije, poduzetnici, novinari, publicisti, ekonomski analitičari, komentatori, PR-djelatnici, financijski stručnjaci itd. - ali koje objedinjuje jedna bitna činjenica, a to je da su svoju intelektualnu formaciju stekli u novome (informatičkom) dobu, tj. nakon pada komunizma. Većina njih ima blogove (ili osobne web-stranice), a svi međusobno komuniciraju posredstvom društvenih mreža. I, malo-pomalo, s hrvatske javne i intelektualne scene istiskuju (barem po svom utjecaju) dosad neprikosnovene političare...

Pregled Ispis Preuzimanje

12. XII 2014.

Hrvatska desnica

U zadnjih nekoliko mjeseci probudio se tzv. desni ili nacionalno-konzervativni spektar hrvatske političke scene, možda kao nikada dosad još od ranih devedesetih, u vrijeme stvaranja samostalne i neovisne hrvatske države. Vidi se to i po odlično posjećenim javnim promocijama knjiga autorâ koji pripadaju toj sceni. Istodobno, ponovno se sve više govori o potrebi ujedinjavanja hrvatske desnice, kao i ranih 2000-ih, neposredno nakon silaska s vlasti Tuđmanova HDZ-a. U ovome članku analiziram taj potencijalno vrlo značajan i dalekosežan fenomen, kojemu prilažem leksikon 50 najistaknutijih intelektualaca angažiranih na tom području.

Pregled Ispis Preuzimanje

5. X 2014.

Milorad Dodik (objavljeno u Jutarnjem listu)

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ja letjeli smo punih sat vremena, sami u helikopteru, preko pola Bosne i Hercegovine - od Banja Luke do Ljubinja, odnosno Trebinja, na krajnjem jugoistoku BiH. Najfascinantniji trenutak leta dogodio se u trenutku kad smo se približili Međugorju: Dodik mi je predložio da i njega "posjetimo", onako iz zračne perspektive, s čime sam se ja, naravno, složio. Tada mi je u potpunosti otkrio svoj separatistički plan za osamostaljenje Republike Srpske iz BiH, što je opcija koju otvoreno nudi i svojim potencijalnim saveznicima, Hrvatima, po pitanju njihove već napola zaboravljene Herceg-Bosne...

Pregled Ispis Preuzimanje

5. IX 2014.

Lustracija

Ovo je jedan od mojih rizičnijih tekstova u posljednje vrijeme, no nije mi žao što sam ga napisao i objavio, naprotiv. Prvo, doista mi je bilo stalo napisati članak o toj temi a bez unošenja ikakvih emocija, a pogotovu bilo kakve ostrašćenosti. A drugo, bio mi je izazov načeti neke stvari koje smo još dojučer smatrali neupitnim istinama. Primjerice, da je dr. Franjo Tuđman bezrezervno bio protiv lustracije, tijekom čitavoga svog predsjedničkog mandata, uključujući i kasne devedesete. Svakako su dragocjena i svjedočenja Ivića Pašalića i Anta Đapića o Tuđmanovim pogledima na lustraciju 1998. i 1999...

Pregled Ispis Preuzimanje

15. VIII 2014.

Velika transformacija Tončija Huljića

U srijedu 6. kolovoza 2014. bio sam u Starigradu Paklenici, na premijeri igrano-dokumentarno-glazbenog filma "Tonetov život: Bog, lavur, iće i piće", koji je napravljen u funkciji reklamne kampanje novog, drugog po redu samostalnog albuma Tončija Huljića (i njegove skupine Madre Badessa) "Panika". Nakon projekcije filma, Huljić je, zajedno sa svojim bandom, održao impresivan jednosatni koncert. Publika, i domaća i strana, bila je oduševljena, a Huljiću su se došli pokloniti i vodeći hrvatski rock-kritičari koji su ga još dojučer napadali i omalovažavali. S Tončijem sam se nastavio družiti i sutradan, u četvrtak 7. kolovoza - pa smo nas dvojica, u društvu njegove supruge Vjekoslave (koja piše tekstove i za njegove solo-albume), zajedno pronanalizirali ovu njegovu temeljitu glazbenu, ali i puno širu, svjetonazorsko-filozofsku, preobrazbu.

Pregled Ispis Preuzimanje

18. VII 2014.

Novi zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije

S novim zagrebačko-ljubljanskim mitropolitom Porfirijem (Prvoslavom Perićem) porazgovarao sam oko dva sata dan nakon njegova ustoličenja, u prostorijama Mitropolije kraj Cvjetnoga trga u Zagrebu. Našem se razgovoru nakratko priključio i poglavar SPC Irinej.

Pregled Ispis Preuzimanje

5. VII 2014.

Socijaldemokracija danas (objavljeno u Jutarnjem listu)

Nezadovoljni stanjem u kojem se danas nalazi Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), čelnici te stranke Zlatko Komadina i Tonino Picula najavili su da će se u skoroj budućnosti zalagati za nekakav njezin "povratak korijenima" ili nekakvoj njezinoj "svjetloj prošlosti", kada je ona primarno bila stranka rada ili "radničke klase", a ne kapitala ili, npr., "liberalne tehnokracije". U ovome svom članku upozoravam na opasnosti koje prijete od takvog načina razmišljanja i, općenito, od koncepata koji idealno rješenje traže u povratku u prošlost, odnosno u ono što je bilo prije 10, 20 ili više godina.

Pregled Ispis Preuzimanje

8. VI 2014.

Željko Kerum se vraća (objavljeno u Jutarnjem listu, prilog Svijet, srpanj 2014.)

Točno četiri godine nakon našega zadnjeg susreta, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum i ja našli smo se na istome mjestu, na splitskog Zapadnoj obali, u jednome kafe-restoranu gotovo preko puta Banovine i hotela "Marjan". Ali mjesto (ipak) nije bilo isto, bio je to sasvim novi dio grada u odnosu na ono što je tamo bilo ljeti 2010. godine... A onda me Kerum pozvao k sebi doma, u Rogoznicu, na - kako je rekao - najbolji ručak u mom životu.

Pregled Ispis Preuzimanje

30. V 2014.

Novi konzervativizam u Hrvatskoj: usvajanje načela pokreta

Bio sam jedini novinar koji je prisustvovao sastanku vodstva Novih konzervativaca (Vice Batarela, Stjepa Bartulice i ostalih), održanom u nedjelju 25. svibnja 2014. u Grahorovoj 4 - one iste večeri kada su se nestrpljivo iščekivali rezultata izbora u Hrvatskoj za Europski parlament. Sastanak je bio vrlo važan, na njemu su se formulirala i usvajala načela Novog konzervativizma u Hrvatskoj. Kao novinar, i sam sam pridonio formulaciji nekih rečenica koje su ušle u načela...

Pregled Ispis Preuzimanje

21. II 2014.

Hrvati Bosni ne vjeruju

Samo nekoliko dana nakon burnih demonstracija i paljenja zgrada u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova, posjetio sam Mostar i Srednju Bosnu, u namjeri da vidim kako tamo žive Hrvati. Moj zaključak bio je porazan. Hrvatima u Bosni i Hercegovini nikada nije bilo teže (nakon osamostaljenja te države) nego što je danas. Istodobno, među politički angažiranim Hrvatima, ponajprije onima organiziranim unutar HDZ-a BiH, sve više jača ideja o reviziji Daytona i administrativnoj podjeli BiH na tri čista nacionalna entiteta (kakav danas imaju Srbi u obliku Republike Srpske).

Pregled Ispis Preuzimanje

27. XII 2013.

Don Damir Stojić

Hrvatski svećenik salezijanac i studentski kapelan Sveučilišta u Zagrebu, 40-godišnji don Damir Stojić (podrijetlom iz Toronta u Kanadi) jedan je od najpopularnijih svećenika u Zagrebu, a osobito ga vole mladi. Pozitivno je odgovorio na moju inicijativu da napravimo veliki božićni intervju za Globus. Uza sve ostalo, pričao mi je i u svom odrastanju u Torontu te o svojim prvim iskustvima s djevojkama koja su ga najviše i motivirala da se kao svećenik posveti radu s mladima.

Pregled Ispis Preuzimanje

13. XII 2013.

Novi konzervativizam u Hrvatskoj

Vrlo važne poteze možda ne toliko u koliko oko ili u vezi s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, osobito u zadnjih godinu dana, vuku dvojica angažiranih laika koji su rođeni i odrasli u inozemstvu, a u Hrvatskoj žive od ranih devedesetih. To su dr. Stjepo Bartulica (rođen u St. Josephu, u SAD-u) i dr. Vice John Batarelo (rođen u Sydneyu, u Australiji). Bartulica je profesor političke filozofije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i predsjednik građanske udruge Centar za obnovu kulture (COK), a usto je i povjerenik predsjednika Republike Ive Josipovića za vjerske zajednice, dok je Batarelo predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije, vanjski član saborskog Odbora za dijasporu te predvodnik građanske udruge Vigilare.

Pregled Ispis Preuzimanje

15. XI 2013.

Vukovar, grad velikog straha

Boravio sam u Vukovaru tri i pol dana i uvjerio se, na svoje veliko iznenađenje, da su vukovarski Srbi, osobito oni mlađe generacije, puno proaktivniji, poduzetniji i hrabriji od vukovarskih Hrvata. Kao da je došlo do neke začudne inverzije. Hrvati iz Vukovara, naviknuti na dugogodišnju pomoć države, doimaju se donekle "zakržljalima", dok su vukovarski Srbi, osobito u zadnjih 10-15 godina, uspjeli uspostaviti razgranatu mrežu komunikacija s inozemnim nevladinim organizacijama te dobro naučili i engleski i to kako, uz pomoć raznih projekata, doći do novca. U vukovarskoj "bitci za opstanak" pobijedili su, čini se, Srbi.

Pregled Ispis Preuzimanje

20. IX 2013.

Igor Štimac na odlasku

Na neki način sam ga lansirao (u medijskom smislu, naravno) kao poželjnu zamjenu sa posustalog i umornog Slavena Bilića, a onda sam morao priznati da nije, barem ne u potpunosti, opravdao moje povjerenje (kao ni povjerenje mnogih drugih). Sam Štimac mi je puno zamjerio na ovome članku (poslao mi je jedan dugometražni SMS nakon što je izišao u Globusu), dok su mi, opet, neki moji prijatelji spočitnuli da sam ga, zapravo, preblago iskritizirao.

Pregled Ispis Preuzimanje

6. IX 2013.

Sjećanje na Zvonka Bušića

Sa Zvonkom Bušićem sam prijateljevao tijekom cijele 2013. – iako smo se upoznali tek u siječnju te godine. Vrlo brzo smo postali vrlo bliskim prijateljima, međusobno smo se povjeravali – tako da mi je Zvonko čak na jedan posredan način nagovijestio da je u strašnoj egzistencijalnoj krizi i da mu se više ne da živjeti. Ostaje mi da se kajem što nisam učinio više da ga odgovorim od njegova kobnog nauma...

Pregled Ispis Preuzimanje

5. VII 2013.

Hrvatski investitori u Srbiji

U proteklih nekoliko godina oko 200 je hrvatskih tvrtki osnovalo u Srbiji svoje tvrtke-kćeri, odnosno »ćerke-firme« i zahuktalo proizvodnju: cijena rada upola je manja nego u Hrvatskoj, a tržište dvostruko veće, PDV je samo 20%, porez na dobit još manji, imaju pravo na izvoz u Rusiju bez carine, a država im daruje milijune eura poticaja... Neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dobar dio hrvatske proizvodnje seli se, naizgled paradoksalno, u Srbiju.

Pregled Ispis Preuzimanje

10. V 2013.

Dan oslobođenja Zagreba – 8. V. 1945.

Nakon višegodišnjih istraživanja, uspio sam do najsitnijih detalja rekonstruirati lanac događanja 8. svibnja 1945., kada su jedinice Narodnooslobodilačke vojske zauzele glavni grad umiruće Nezavisne Države Hrvatske. Povijesna je istina da je u grad Zagreb prva ušla 45. srpska divizija, koja je bila sastavni dio II. armije pod zapovjedništvom generala Koče Popovića. U 45. srpskoj diviziji borila su se i dvojica vrlo istaknutih pripadnika budućeg nacionalističkog pokreta u SR Srbiji Žika Stojković i Mića Popović.

Pregled Ispis Preuzimanje

15. II 2013.

Raspad Jugoslavije počeo je 1976.

Iako se SFR Jugoslavija formalno raspala tek 1991., stvarni raspad te države počeo je, zapravo, 1976. – iako se to tada na površini još nije primjećivalo. Tito se teško razbolio, njegov sukob sa suprugom Jovankom Broz dosegao je tragikomičan vrhunac, počela je teška gospodarska kriza kojoj kraja više nije bilo, Zvonko Bušić je sa svojom ekipom oteo u Americi putnički zrakoplov, Crkva je startala sa svojim dugoročnim projektom »Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata«... Svi su se ti događaji i procesi ukrstili, na jedan začudan način, 10. rujna 1976.

Pregled Ispis Preuzimanje

18. I 2013.

Portret Aleksandra Vučića

S najmoćnijim političarem u Srbiji, vicepremijerom i predsjednikom Srpske napredne stranke Aleksandrom Vučićem, družim se još od prosinca 2003., kad je bio generalni sekretar Šešeljeve Srpske radikalne stranke. Bio sam svjedok njegovih dramatičnih promjena i preobrazbi u proteklom desetljeću, a unekoliko sam i sâm na njega utjecao, potičući ga da se mijenja (nabolje, naravno).

Pregled Ispis Preuzimanje

4. I 2013.

Zašto je Katolička Crkva u Hrvatskoj "prespavala" 1971.

Suprotno široko uvriježenoj predodžbi da je i hrvatska Katolička crkva bila sastavni dio Hrvatskoga masovnog pokreta (Hrvatskog proljeća) 1971., istina je sasvim drugačija: ona je tu godinu namjerno »prespavala«, a probudila se tek u prosincu 1971., nakon Titova prevrata u Karađorđevu. U opsežnoj analizi, potkrijepljenoj brojnim dokumentima otkrivenim u Hrvatskom državnom arhivu, čelnicima Crkve dajem za pravo što se nisu angažirali u Masovnom pokretu.

Pregled Ispis Preuzimanje

24. VIII 2012.

Moja sjećanja na Mirjanu Gross

S najvećom hrvatskom povjesničarkom dr. Mirjanom Gross, koju sam nekoliko puta intervjuirao u proteklih 15-ak godina, susreo sam se i porazgovarao nekoliko tjedana prije njezine smrti, u Drenju Brdovečkom kraj Zaprešića gdje je provodila svoje posljednje dane. Tada mi je otkrila nešto što se nikada ranije nije usudila javno reći: da je duboko razočarana u sustav parlamentarne demokracije na Zapadu, zato što je doveo do golemih i nepremostivih socijalnih nejednakosti među ljudima.

Pregled Ispis Preuzimanje

22. VI 2012.

Slaven Bilić, završna bilanca

Nakon što se na Europskom nogometnom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini 2012. nismo kvalificirali u završnicu tog natjecanja, hrvatska je nogometna i sportska javnost slavila taj poraz gotovo kao pobjedu, neumjereno pritom veličajući izbornika reprezentacije Slavena Bilića. U ovome svom članku, napisanom neposredno nakon utakmice Španjolska – Hrvatska 1:0, ukazao sam na tamniju stranu te priče...

Pregled Ispis Preuzimanje